Muscle cars
James1100   
Kao i sa nekima od zadnjih postova, i muscle cars su tema koja ve neko vrijeme eka da doe na red. Iako se u stvari radi o serijskim automobilima, i jednom mini-razdoblju koje je trajalo svega koju godinu, vie je razloga zbog ega o tome treba pisati. Prvi je naravno taj, da ubudue jednostavno znamo o emu razgovaramo, a vanije je da ipak imaju veze sa blogom ovakve tematike: iako su proizvod velikih korporacija, ti automobili ipak jesu customi, zbog rada ininjera koji su ih projektirali i suradnje sa nezavisnim strunjacima, a u cilju zadovoljavanja elja kupaca. Izdvajali su se i posebnim paletama boja sa otkaenim nazivima tipa plum crazy ili go mango. Ovime elim rei da su ti auti raeni iz tog razloga, a ne na dananji, izvitopereni nain u kojem prednjae Japanci (najvie kod motocikala), da se umjetno, marketingom stvara moda i oblikuje ukus kupaca, uvijek nekim novim klasama i meuklasama, uvijek naglaavanjem nekih drugih vrijednosti koje kod trenutnog modela vrijedi istaknuti: ako auto nije najbri, onda je nasnaniji, ako nije najsnaniji, onda je najlaki, ili ima pet zvjezdica sigurnosti, ili najvei prtljanik itd, itd...

 
 
Kod musclea su pravila bila jednostavna i svi su igrali po njima: automobili su morali biti to snaniji i imati to bolja ubrzanja. Iz godine u godinu, sa svakom novom generacijom modela, znalo se tko ima najbolji proizvod i tako nastaju neki legendarni strojevi koji su mrani predmet elja mnogim zaljubljenicima i nakon etrdesetak godina. Ovakvi auti koji potiu iz velikoserijske proizvodnje danas znaju postii cijene od nekoliko stotina tisua dolara pa i vie, kod nekih se ak trai i da nisu obnovljeni jer se i trae originali sa manjkavostima koje su imali i kad su bili novi. Recimo, sumnjam da e jedan Clio Wiliams biti tako traen za koje desetljee. Ponavljam, ovo su auti kojima su se kupcima zadovoljavale njihove elje i njihove ideje kako treba izgledati pravi stroj, i zato takvi strojevi imaju duu.
Znam da nije problem googlati, uostalom, tako i ja dolazim do podataka koji mi trebaju za pisanje ovdje i zbog toga u u ovom lanku u stvari navesti uglavnom suhoparne injenice iz povijesti muscle automobila, vrlo pojednostavljenu povijest, jednostavno zato jer nisam naao takav tekst na hrvatskom, a mislim da nam je ipak potreban, kako sam ve stavio u uvod, da znamo o emu priamo. Taj dio u zainiti sa par lijepih uzreica koje imaju Amerikanci u vezi ovakve teme. Moj je princip da uvijek navedem i neko svoje miljenje/komentar, jer bi to inae bilo samo prepisivanje s interneta, pa sam dio tog posla odradio i u tekstu gore i nastavak je otprilike ovakav: iako bi se po mojim pisanjima na blogu i po forumima dalo zakljuiti da sam fanatik za amerike strojeve, ne, nemam na zidu junjaku zastavu. Vlasnik sam italijanskog motocikla i njemakog automobila, najvie cijenim dalekoistone customizere iako mrzim njihove serijske proizvode, ameriki automobili i motocikli su mi jednostavno lijepi. Iako mehaniki inferiorniji od europskih ili japanskih, za to postoji razlog i ja u tome vidim smisao. emu motocikl od 200 konja, ako je to veini kupaca uglavnom dobro sredstvo samo za kvalitetno samoubojstvo. emu automobil koji vrhunski lei u zavoju kad se veina ne zna ni prestrojiti kako treba. Istina, sada malo karikiram, nije loe da danas moemo kupiti sposobne strojeve pa tko voli neka izvoli, ali kad se pria o amerikancima, u glavama naih ljudi vladaju takoer neke krive postavke stvorene glupim komentarima nazovi strunjaka (esto i iz medija): preveliki, tromi, spori, previe troe, nekvalitetni, zastarjeli... Prvo i prije svega su praktini i rade aute kakvi im i trebaju ili ih ele, i to je to! Na stranu problemi sedamdesetih i navala jeftinjaka iz Japana, to se dogaalo i u Europi. Dolazili su proizvodi male cijene, zadovoljavajue kvalitete, lieni ikakve ekskluzivnosti i arma, a bila je kriza. Danas su napredniji, opremljeniji i skuplji. Amerikanci i Europljani su probueni ok-terapijom, kvalitetu su podigli, sve ostalo ionako imaju od prije. Neki predviaju da e se to ponoviti opet u nae vrijeme sa Kinezima, ali ja nisam u to uvjeren, danas su svi iskusniji. Jedna izreka kae da je ezdesetih Amerika izgubila nevinost, baby boom generacijom, seksualnom revolucijom, hipy pokretom, eksplozijom kreativnosti. U stvari, tada je poela globalizacija, isto se dogaalo i u Europi, moda neto manjim intenzitetom. Nevinost se ne moe dva puta izgubiti sve ovo preneseno u auto (i moto) industriju, kao i jo neke, znai da su svi sada mnogo pametniji, naroito Ameri, vraaju se onome u emu su dobri i danas su to poeljni proizvodi. A kako je poelo, opisat u ovdje. 

Jo jedna od lijepih izreka (upotrebljiva i za motocikliste): automobilizam je nastao kad je proizveden drugi automobil. Ve sam opisao hot rod scenu i nastanak oktanskih sportova u Americi. Iz tih stvari moram ponoviti i naglasiti jedan faktor koji ih razlikuje od ostatka svijeta: masovnost. Amerikanaca je uvijek bilo mnogo jer su velika drava, i uvijek su imali dobar standard u odnosu na ostatak svijeta. Ipak, stvaranje sportskog automobila u kunoj radinosti je bio prilino skup posao koji trai dosta odricanja i mnogo, mnogo znanja, a to si nije ba svatko mogao priutiti. Slijedee, hot rod automobili su imali prilino usku uporabnu vrijednost, osim utrkivanja mogli su posluiti jo jedino kakvoj minkerskoj vonji main streetom i rijetko kad u drutvu vie od jedne osobe. Sasvim drugim putem su krenuli Meksikanci sa low riderima koji su vozili obiteljske automobile, ali oni nisu imali snane agregate. Kako god, masovnost je brzo rezultirala organiziranjem u saveze i udruge koje su se bavile i organizacijama utrka. Vrlo rano stvorena je i najpoznatija: NASCAR.  Prevedeno: nacionalna organizacija za utrke serijskih automobila., koja je pisala pravila i uvela reda. Tada su nastala i neka pravila koja se prihvaena u cijelom svijetu koriste i danas, recimo, proizvodnja odreene serije nekog modela automobila da bi se on mogao homologirati za utrke. Cijela pria poinje 1947.g. i ve slijedee godine je proizveden, slubeno prvi muscle car: Oldsmobile Rocket 88.


Ovdje se vraam na one koji si nisu mogli priutiti hot rod postoji vrlo veliki broj ljudi koji imaju obitelj, posao, obaveze koje im ne dozvoljavaju gubljenje vremena na garau i utrke, a ipak su zaljubljenici u mone automobile. Od tog trenutka, mogu kupiti solidan obiteljski automobil zadovoljavajue cijene i kvalitete, ali , uz malu doplatu, sa jakim agregatom koji im daje i perfomanse. Snani automobili su nastali kako bi bolje predstavljali svoje proizvoae na utrkama i time im stvarali renome, i u to vrijeme nastaje jedna uzreica, u stvari, jedno od najvanijih pravila auto marketinga koje je jednako aktualno i danas i koje ne treba objanjavati: Trka je u nedjelju, prodaj u ponedjeljak!. Iako je cijela situacija kulminirala dvadesetak godina kasnije, era amerikih automobila sa velikim zapreminama i V8 agregatima zapoinje sa Oldsmobileom 88, automobilom  upotrebljivim u svakodnevnom ivotu. Ne smijemo zaboraviti, i prije, i do danas, oduvijek je u amerikoj auto industriji bilo u ponudi i manjih agregata, 4 ili 6 cilindara koji su bili slabiji i tedljiviji, ali, oni jednostavno nisu bili toliko forsirani niti su bili iiji predmet elja, nego lako dostupni i uobiajeni, neprimjetni, tako da stereotipi o rastronim amerikim autima ne vrijede ba u toj mjeri kako to mislimo. Dali je moglo i manje? Recimo u usporedbi sa ostatkom svjetske isdustrije? Naravno! Ali nije bilo potrebe: Amerikanci su doivljavali uzlet, nakon gospodarske krize i onda nakon svjetskog rata: rast standarda je kod ljudi pobuivao elju za luksuzom. Oni jednostavno nisu eljeli male automobile, a auto od dvije tone ne moe troiti  malo goriva, pa ni sa slabijim agregatom. Postoje jo neki tehniki razlozi koje u objasniti ovdje za neekonominost. Kad smo kod dimenzija, samo bih jo naveo da se u ovom tekstu radi o autima srednje klase, a ako se sjetimo da su to strojevi od prosjenih pet do est metara duine, to opisuje kakav je bio ameriki ukus za vozila tada. E sad: zato tolike zapremine i V8? Prije svega, treba se sjetiti da tadanji nivo tehnologije, a ni jo  godinama kasnije, nije bio ni blizu dananjem. Za kasniji ubrzani razvoj tog dijela prie, vani su bili neki drugi razlozi. Ipak, uvjeti za kupnju automobila, osim snage, i dalje su bili pouzdanost i trajnost. Jedini nain dobivanja takvog proizvoda je bio ugraivanjem velikog agregata sa predimenzioniranim dijelovima, agregata koji daje veliki okretni moment na malo okretaja. Malo okretaja daje dug radni vijek, ve tada ameriki automobili mogu odraditi pola milijuna i vie kilometara. Zlatno doba muscle automobila poinje 1964.g. 



Sada smo objasnili osnove, i tih auta i cijele industrije, i moemo se baciti u razgledavanje pravih makina. U razdoblju od Oldmobilea do zlatnog doba, spomenuo bih dva modela: est cilindarski Hudson Hornet, jer je bio jedina konkurencija Oldsmobileu. Sjetimo se... automobilizam je nastao kad je stvoren drugi automobil. Inae, Hudson je bio uspjean na NASCAR utrkama.


Drugi je Chrysler C300, zato to je to jedini model muscle-a koji se kroz razne generacije (i oznake), neprekidno proizvodi od 1955.g. i zato to je u njemu promoviran  legendarni HEMI agregat. 


Napomena: HEMI je nastao etiri godine ranije. Model C300 i godina 1955. su vani jer je to bio prvi luksuzan  model koji je nudio potpuni, oekivani komfor u kombinaciji sa velikom snagom. I da, u isto vrijeme je nastao i poznati Chevroletov small block.  Treba svakako rei da su u cijelom razdoblju od 1947.g. do zlatnog doba, muscle car auti raeni na bazi jeftinih modela u svrhu homologacije za utrke i reklamiranja branda kao naprednog. U tom periodu i nije bilo nekog tehnikog napretka, on se dogaao u NASCAR trkama, ali vano za privatne korisnike je to da se stvara aftermarket scena profesionalnih tunera i proizvoaa specijaliziranih sklopova poput Hursta (mjenjai), Edelbrocka, BOSS-a i ostalih. Takoer, i sami proizvoai su bili svjesni da ostatak njihovih automobila nije sposoban  pratiti snagu agregata podvozje i konice, pa su poela samoogranienja. Recimo, u GM korporaciji je uprava zabranila ugradnju agregata preko 300 CID (kubinih incha/palaca), cca 4600 ccm. Na utrkama su stvari drukije: zapremina uvelike raste, nastaju baterije barel (dvostrukih) rasplinjaa, 


pojavljuju se prve generacije direktnog ubrizgavanja, koriste se mehaniki kompresori, otrije bregaste i sve ostale stvari koje mogu pomoi u dobivanju boljih perfomansi. Iako se sporadino i na cestama pojavljuju takvi snani automobili, to je skupo, ali je vano jer e sve to biti dostupno kad pone kratkotrajno, ali ludo vrijeme od 1964.g. U meuvremenu e i aftermarket proizvoai stvoriti svoju nacionalnu udrugu. Dakle, pedesetih su muscle car bili obini midle size auti sa opcijom doplate jaeg agregata, inae sasvim obini serijski automobili, a legendarni modeli su svoju slavu stekli u NASCAR utrkama. Klasini predstavnici tog doba su Chevrolet Chevelle, Oldsmobile Cutlass, Dodge Dart, Ford Galaxie, Pontiac Supe Duty i ostali. U zlatnom dobu, ti modeli dobivaju dodatne oznake koje nadrastaju poetnu ponudu i postaju samostalne, nastaju nove linije automobila i u njima se gube izvorni nazivi modela. Primjer za to slijedi ve u slijedeoj reenici, gdje konano poinjem sa zlatnim dobom.
Kako sam ve spomenuo, proizvoai se samoograniavaju u ponudi jakih automobila, ali to ne znai da ekipe po tvornicama nemaju namjeru ipak ponuditi tako neto tritu. Poelo je u Pontiacu: ininjerska ekipa koju vodi jedno slavno ime, John DeLorean (slavu je stvorio upravo ovdje, a ne svojim brandom koji je pokrenuo dvadesetak godina kasnije), u trenutnom modelu Tempest, kao tritu nudi opcionalni podmodel GTO, sa 330 CID agregatom. GTO je u stvari bila marketinka ideja kako izreklamirati Pontiac kao brand time da ga se kroz nabrijani model dovede u sredite panje kupaca. Pun pogodak! Plan za prvu godinu je bio prodaja 5000 jedinica, a prodano je preko 32000. Publika je dola na svoje. Tempest GTO se smatra najvanijim muscle automobilom u povijesti. Oznaka GTO je poznata, naziv Tempest zaboravljen. Ne mijenja se samo ime, i cijela linija automobila evoluira kroz slijedee razdoblje, kao to je vidljivo na slikama




Slino je i kod ostalih. Od tog trenutka zapremine rastu sve vie, ak do 440 CID i vie (cca sedam litara zapremine), snage agregata su od 300 ks pa do 450 i vie. Pretpostavljalo se da neki proizvoai i ne navode tone podatke jer je ve u pedesetima drava poela pritisak, kako na njih, tako i na kupce. Ovdje ipak treba napomenuti da se ne radi o snazi na pogonskim kotaima, ve samih agregata jer je takav podatak bio vaan onima koji su se bavili utrkivanjem ili garanim preradama, tradiciju tuninga su ve ionako imali otprije. Ali, recimo ovako: prosjean muscle je imao 300 ks na kotau u to vrijeme. Toliko je nudio i vrhunski Ferrari koji je bez sumnje bio mnogo bolji sportski automobil, ali je bio ekskluzivan i skup i samo rijetki su ga mogli imati. Muscle je imao uobiajenu, obiteljsku cijenu uz doplatu za snaniji agregat i imali su ga mnogi. Kao to sam napisao: masovnost, automobilizam za svaiji dep. 
U ovom postu mi i nije toliko namjera opisivati same automobile, ve vie podsjetiti na povijest jednog od najuzbudljivijih razdoblja auto industrije. O samim autima moemo uvijek, jer su fascinantni i dan-danas. Tako da bih sada naveo samo samo najznaajnije. Ve slijedee godine dogaa se jo jedna senzacija. Ford 1964.g. zavrava projekt Mustanga, 65.-e poinje masovna prodaja. Iako nije klasini muscle jer spada u takozvanu kategoriju pony, tj. malih auta, ovo sam morao staviti pod navodnike, dokazao je da je vrlo konkurentan sa svojjim 300 CID agregatom, upravo na raun manje mase. Nije imao mjesta za komotni smjetaj etiri osobe, ali je cijena bila vrlo pristupana. U tim godinama je baby boom generacija odrasla, pojavila se grupa mladih ljudi koji su bili plateno sposobni, a eljni uivanja. Mustang je to itekako mogao ponuditi. Rezultati prodaje su opet daleko nadmaili oekivanja i brojali su se u stotinama tisua. Ford i inae smatram najvanijim proizvoaem auto industrije, ne samo zbog inovacija (pokretna traka recimo industrijska revolucija) nego najvie zbog odnosa prema kupcima to su dokazali ve i prije. Prodajni asortiman je bio potpun, od Fairlanea i Mercury Cougara, poetnih musclea, do jedne od legendi zlatnog doba: modela Torino, australskog Falcona, umanjenih inaica u Europi, Capria, Cortine, pa sve do pravog sportskog automobila, trkaki uspjenog na svjetskom nivou GT40. Uz sve to, uvijek su u potrazi za zadovoljavanjem elja kupaca bili spremni i na pomo iz vana koju su znali i cijeniti, suraivali su sa mnogim znaajnim tunerima i aftermarket proizvoaima. Ovdje se pojavljuje jo jedno legendarno ime: Carroll Shelby. Na samom primjeru Mustanga to moemo pokazati taj model je s vremenom sve jai i bolji, jedno vrijeme dimenzijama i izgledom postaje i punokrvni muscle. Legendarne su razne serije BOSS (u suradnji sa tunerom agregata), GT i Mach te Cobra i King Cobra, Shelbyevo djelo na kojima je od Forda dobio pravo i stavljanja svog znaka, zmije. Sam Shelby je kasnije vlastitim proizvodom otiao u krajnost onoga to je on smatrao da pravi sportski auto mora imati stavio je monstruozan agregat u malu i laganu karoseriju. Njegovu Cobru je bilo vrlo teko kontrolirati, ali auto ima legendarni status i radi se na mnogo mjesta u svijetu kao kit car.




Jo jedan pony automobil je Chevrolet Camaro kojim su pokuavali konkurirati Fordu. Iako takoer ima kultni status, i zbog nekih modela i zbog trajanja proizvodnje, nikad nisu uspjeli pobijediti Forda na njegovom terenu.


Ako smo ve spomenuli GTO, i on je prilino brzo dobio odgovor, od proizvoaa s kojim je sve i poelo, Oldsmobilea. Njihov Cutlass je dobio oznaku 442, u prijevodu: 4 barel rasplinjaa, 4 brzine u runom mjenjau i 2 ispuna topa. Iako prilino konkurentan u poetnom razdoblju, nije napredovao kao modeli ostalih proizvoaa. Oznaka 442 ipak i danas ostaje jedan od sinonima musclea. 


U toj generaciji potrebno je spomenuti da Chevrolet modeli dobijaju dodatnu oznaku SS (Super Sport). Najpoznatiji je Chevelle. 


Primijetili ste da ne spominjem Corvette. Taj je auto od samog poetka zamiljen kao pravi sportski, ekskluzivni automobil i nikad nije svrstavan u grupu musclea. injenica da je u njemu small block V8 tie se samo amerike filozofije auta. Ali kad smo ve tu, jedna zanimljivost: ako se netko sjea jednog od nastavaka filma Brzi i estoki, kao opaki automobil se spominje Yenko Camaro. Don Yenko je bio jedan od najveih dealera General Motorsa s poslovnicama u 19 drava Amerike. Uz to se bavio i tuniranjem. elio je biti konkurentan na tritu musclea, a kako je bio znaajan faktor u prodajnoj mrei korporacije, prihvaen je njegov zahtjev za proizvodnjom serije modela Camaro sa ovjesom i pogonskom grupom Corvette. Bio je to opaki auto i iako je dogovorena limitirana serija od 150 komada, pretpostavka je da ih je proizvedeno otprilike 500.



Slijedi Dodge, njihov Charger je vjerojatno uz Mustanga najpoznatiji muscle u naim krajevima. U stvari, iako je to svakako monstrum od auta, povijesno je vaan samo po dvije stvari prvi model koji je imao aero line karoseriju, izgled pravog coupea sa kosim stranjim dijelom krova i staklom, po uzoru na oblik koji je ranije prihvaen na NASCAR utrkama. Druga vana stvar je HEMI C300 je uveo taj agregat u masovnu proizvodnju, Charger je zasluan za njegovu slavu. 






Dodge je imao i predstavnika u pony klasi, model Challenger, slian veem bratu. 


Treba spomenuti jo jedan model: Super Bee. Kako je cijela situacija napredovala i auti bili sve bolji i jai, rasla je i njihova cijena. Da prodaja nebi dolazila u opasnost, smiljena je strategija slabije opreme mehanika ostaje jednaka, komfor je siromaniji, cijena je manja. Super Bee je jedan od prva dva predstavnika takvih automobila.



Iz iste grupacije dolazi i Plymouth. Njihova Baracuda je jedan od poznatih muscle modela, a ovdje vrijedi spomenuti jedan poseban rekord: jedna od 14 proizvedenih HEMI Cuda iz 1970.g. je rekorder aukcija starih musclea 2006.g. prodana je za 2,1 milijun dolara


I u Plymouthu su imali low budget model, Road Runner.




Na slijedeoj slici je Fury, prilino poznat muscle model, fotografiran kod mene u kvartu (hvala mom bratu na fotki!), znam da je mnogima ovo mjesto nepoznato, ali ipak mislim da e dovoljno doarati dimenzije tadanje amerike srednje klase. Isto tako, obratite pozornost na natpis koji je na poklopcu motora, odnosi se na zapreminu. Agregat u njemu je cca 400 konjskih snaga.


Nisam navodio tehnike podatke ovih automobila jer je tema posta openiti prikaz muscle automobila. U to vrijeme je trajala trka u naoruanju meu proizvoaima i modeli su meusobno preuzimali primat u klasi, ovisno o trenutku pojavljivanja na tritu. Nekakve brojke sam ve naveo, spomenuo bih jo samo da je prosjeno ubrzanje na stret raceu bilo neto vie od 13 sekundi, to je za vrijeme prije 40 godina i ogromne, dvo ili malo vie tonske mrcine, zaista respektabilno. Ipak, sada u spomenuti jo jedan auto: Buick nakon raznih GT i GTX modela izbacuje GSX, stroj sa najboljim okretnim momentom i koji je proglaen najboljim muscle automobilom ikada proizvedenim.



Ovaj spisak automobila bih zavrio jednom zanimljivou. AMC je bio manji proizvoa koji je cijelo vrijeme bio sudionik muscle car doba, ali nikad nije bio meu vodeima. Ipak, neime se izdvajaju: AMX je po tadanjim amerikim standardima zaista mali automobil, a i u njega je ugraen V8. Uz snaan agregat, ipak su mislili i na druge stvari, tako da AMX ima neto naprednije podvozje. Obzirom na to i dimenzije,  auto novinari su ga nazvali autom koji jednostavno poziva na vonju kroz zavoje, puteve koji su bili potpuno nebitni velikim igraima jer su oni radili aute koji strano ubrzavaju. Bili su namijenjeni street raceu, a raeni po uzoru na NASCAR bolide koji voze ovalima.



Ovo je samo mali dio tadanje ponude modela, auti koji su zbog neega vani, za vie od toga trebao bi mnogo i prostora i vremena. Muscle doba, opjevano u popularnoj muzici i filmovima (sjetite se samo koliko je vanih uloga imao Mustang) zavrava na samom poetku sedamdesetih iz tri razloga. Poelo je cijenama samih automobila i kategorizacijom obaveznog osiguranja gdje su i police postale dosta skuplje. Svi su bili svjesni da su ti auti presnani, naroito u rukama mnogih prosjenih vozaa. Uz to, pasivna i aktivna sigurnost je bila na niskom nivou, a u to vrijeme je u punom pogonu bio odvjetnik kriar Ralph Nader, ovjek kojem svakako treba priznati veliki doprinos upravo po pitanju sigurnosti automobila i prometa, ali isto tako i nestanku mnogih amerikih modelskih legendi. Podizanje sigurnosnih normi je dodatno podizalo teinu musclea koji su tako gubili na perfomansama. Slijedea stvar je bila ta to su Amerikanci vrlo rano shvatili problem velikog broja vozila i uz to pripadajueg zagaenja. Nabrijani V8 agregati nisu mogli kvalitetno raditi na bezolovni benzin (olovo je aditiv koji podmazuje), a niti potronjom nisu mogli pomoi u smanjenju zagaenja. Zavrni udarac cijeloj sceni zadaje velika naftna kriza i poskupljenje goriva. Tada nastaje rije downsizing koju danas tako esto ujemo. Veini modela amerike auto industrije, smanjuje se zapremina, perfomanse i potronja. Zlatno doba zavrava se pony modelima: Mustangom, Camarom i Pontiacovim modelom Firebird Trans Am (nazvanim po legendarnoj trci preko Amerike). Iako e mnogi tvrditi kako proizvodnja muscle automobila nije prestala, auti koji su se radili u slijedeih nekoliko desetljea sa prosjenih tri litre zapremine i dvjestotinjak ili manje konjskih snaga (na kotau, pravilo o ovakvom prikazu snage je uvedeno otprilike u to vrijeme) ipak ne mogu biti u istoj reenici sa do sada navedenim autima. Vjerojatno je tako i bolje, sva se panja posveivala snazi, stvarani su monstrumi na etiri kotaa. Kasnije su proizvoai gubitak toga nadoknaivali napretkom na drugim poljima: ovjesu, konicama, voznosti.  Po mojem miljenju, nakon mnogo godina lutanja i nepotrebnog konkuriranja europskim i naroito japanskim automobilima na terenu na kojem su ovi bili bolji (za razliku od Harley Davidsona u moto industriji koji je u krizi bio mnogo krai period, jer je ostao tradicionalan i zbog toga uspjean), u posljednje vrijeme se Amerikanci vraaju svojem stilu i konano na tritu moemo vidjeti zaista poeljne modele. Prvi je opet (tko bi drugi?) bio Ford, sa Mustangom, modelom koji se proizvodio cijelo vrijeme, ali je osamdesetih bio slab, i ruan do bola. Na sceni je i jedan od tunera iz vremena nekadanje suradnje, Saleen


Vratio se i Camaro koji je trenutni hit, jo prije njega i Challenger. Jednog sam vidio i u Zagrebu.


I mislim da e se u skorije vrijeme, naroito ako se smanji trenutna svjetska kriza, pojaviti jo mnogi zanimljivi, pravi ameriki auti. Vidljivo je da era monstruma nikad nije zaboravljena, kao ni openito cijela ta scena. S vremena na vrijeme pojave se razliiti koncepti, posebno bih istaknuo jedan retro australskog Holdena (GM grupacija), mjeavina street rod i muscle-a, za koju mi je ao da nije uao u serijsku proizvodnju.



Eto, malo smo se proetali nekim drugim vremenima. Btw, nedavno sam imao priliku voziti jedan Mustang GT, potpuno obnovljen, sa Boss Racing agregatom i jo podosta sitnica. Mustang je zanimljiv: auto manje klase, a duina kao europskog srednje. Unutra se vidi kategorizacija, na stranje sjedite samo ako se ba mora, ali naprijed ugodno. Sjedala izgledaju minimalno, a ipak odlina za koritenje. Tu postaje vidljiva potreba Amerikanaca za komforom. Svi auti o koje sam ovdje spomenuo iznutra izgledaju siromano, naroito u usporedbi s njihovom viom klasom, ali su sasvim ugodni. Muscle? Da, to je ono vano: auto, iako je obnovljen, je ipak koncepcija od prije 40 godina sa svime to se tu broji, ima i rasplinjae. Ubrzava divljaki, vrlo je buan, vibrira. Bio je to vrlo lijep doivljaj, zaista lijep (moram to naglasiti), ali ipak treba spomenuti da nije za svaki dan. Mislim, da je ak i u to vrijeme trebalo biti zaljubljenik u takve strojeve, ili imati jo jedan auto. Koliko god da volim ovakve stvari, kod mene sigurno nebi bio jedini.

Za kraj...
Malo sam nahvalio Amerikance, ali to ne znai da ne cijenim i ne volim i druge. Ipak, od mene o tim drugima, europskim ili japanskim recimo, neete itati. Jedan dio razloga sam naveo tamo negdje gore, na poetku posta. Drugi je da su legendarni modeli obino bili ekskluzivni i skupi, a ak i oni koji to nisu poput meni dragih raznih Lancia ili slinih, su mnogo vie puta obraena tema u naim medijima i zaista nije problem nai napise, jednako kao to moete i izravno upoznati ljude koji takve aute imaju ili su imali. Sve nam je to mnogo blie i poznatije, vie je i ljudi koji zaista razumiju tematiku tako da jednostavno ne osjeam potrebu da se jo i ja mijeam. Isto kao i o streetfighter sceni u motociklizmu.



 
« Prethodna   Sljedea »

Izdvojene obavijesti i lanci

Moto Susreti

9. moto susret MK CRAZY WOLF'S

9. moto susret MK CRAZY WOLF'S 14. 15. i 16. kolovoza 2009. godine u Gospiu

Ako imate kakvo pitanje, javite se meni na PP ili na br mobitela

098/245-910
MARTINA

 

Izdvojeni tekstovi

OKTANSKA VRIJEDNOST GORIVA

Medjutim, da li e nam ona brojka 92, 95, 98, 100 rei koje je gorivo jae ili slabije po kalorinoj vrijednosti?? Da li je gorivo sa  98 oktana jae od goriva sa 95 oktana?? Nije to u potpunosti tako. Oktanska vrijednost goriva nam ne govori koliko je odreeno gorvo jako ili slabo. Govori nam koliko je otporno na detonaciju.                           

 

 

Novi Moto Oglasi