| Motor - tipovi i princip rada |
| Beeblebrox | |
 Motor je naprava koja pretvara:
Kako je za izgaranje potreban kisik, postoji podjela na pogone s atmosferskim priljevom kisika i one koji izgaraju obogaćeno gorivo (raketni pogon). Motori s atmosferskim priljevom pak mogu biti:
Motori s unutarnjim izgaranjem Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji služi i za pretvaranje toplinske energije u mehanički rad. Podjela Motori sa unutarnjim izgaranjem dijele se na sporohodne, srednjehodne i brzohodne motore. Daljnja podijela motora je prema vrsti goriva, a to su benzinski (Otto-motor) i na dizelski motor. Zadnja podjela motora je prema taktnosti, dakle na dvotaktne i četverotaktne motore. Većina brodskih motora snage preko 8 000 kW jesu dvotaktni sporohodni. Njihova brzina vrtnje ne prelazi 130 okretaja/min. Takvi motori kao pogonsko gorivo koriste teško ulje viskoznosti oko 380 cSt. Ovaj tip motora koristi se za prekooceanske tankere te bulk-carriere(eng.) velike nosivosti. Srednjehodni motori također se koriste kod brodova srednjih nosivosti i brzinama oko 20 čvorova. Njihovo pogonsko gorivo je dizelsko ulje oni su također dvotaktni. Brzohodni motori koriste se kod brzih plovila bez reduktora na osovinskom vodu koji mogu biti i dvotaktni i četverotaktni, te svim cestovnim vozilima od kojih su svi četverotaktni. Njihovo pogonsko gorivo može biti benzin ili dizel. Po konstrukciji motori s unutarnjim izgaranjem mogu biti:
Princip rada Princip rada dvotaktnih motora  Princip rada dvotaktnog motora je jednostavan. Dvotaktni motor ima dva takta, prvi takt sadrži usis i komprimiranje zraka, dok je drugi takt radni, odnosno sadrži ekspanziju i ispuh. Kretanjem klipa iz donje mrtve točke (u daljnjem tekstu DMT) započinje prvi takt. Na donjem dijelu košuljice cilindra nalaze se usisni kanali za usisavanje svježeg zraka kojeg potiskuje puhalo. Prolaskom klipa iznad usisnih kanala prestaje dotok svježeg zraka i počinje komprimiranje zraka. Klip se kreće ka gornjoj mrtvoj točki (u daljnjem tekstu GMT). Kada klip stigne u GMT započinje radni takt. Međutim, ubrizgavanje goriva započinje nekoliko stupnjeva prije GMT. Ubrizgavanjem goriva u prostor cilindra, pali ga sviječica. Gorivo se ubrizgava pod tlakom . Nakon ekspanzije klip kreće prema DMT i okreće koljenasto vratilo na koje je spojen preko križne glave i ojnice. Ispuh počinje kada klip svojim gibanjem prema DMT otvori ispušne kanale na košuljici cilindra, koji su smješteni iznad usisnih kanala tako da većina izgorene smjese izađe izvan prostora cilindra, tako da kad klip otvori usisne kanale svježi zrak pomogne ispiranju cilindra od izgorene smjese. Dolaskom klipa u DMT završava radni takt i započinje prvi. Princip rada četverotaktnih motora  Princip rada četverotaktnih motora je malo složeniji od rada dvotaktnog motora. Četverotaktni motor ima četiri takta. Prvi takt je usis smjese. Kretnjom klipa iz GMT prema DMT otvara se usisni ventil koji se zatvara nešto prije dolaska kilpa u DMT. Slijedi drugi takt ili komprimiranje smjese. Kretnjom klipa iz DMT prema GMT klip komprimira smjesu koja se upaljuje nekoliko stupnjeva prije GMT. Kod benzinskih motora svjećica upaljuje smjesu zraka i benzina, a kod dizel motora gorivo se ubrizgava u cilindar i ono se samozapaljuje. Treći takt je radni takt. Klip se giba iz GMT prema DMT eksplozijom nastalom zapaljivanjem smjese. Nešto prije DMT otvara se ispušni ventil i klip svojim gibanjem prema GMT istiskuje izgornu smjesu izvan cilindra. Nešto prije GMT otvara se usisni ventil koji dodatno pospješuje ispiranje cilindra. Dolaskom klipa u GMT zatvara se ispušni ventil i završava ispušni takt, te proces počinje ispočetka. Redni motori Redni motori su motori s unutarnjim izgaranjem u kojima su dva ili više cilindara (najčešće 4) postavljeni u jednom redu. V-motor  -6,8,10 ili 12 cilindara (paran broj cilindara od 6 naviše) Postavljaju se pod kutom od 90 stupnjeva čime se štedi na veličini motora. Bokser motor  Bokser-motor je motor s unutarnjim izgaranjem kod kojeg su cilindri smješteni jedan nasuprot drugome u jednoj horizonalnoj ravnini (pod kutem od 180°). Obično imaju paran broj cilindara: 2,4 ili 6. Prvi i najpoznatiji proizvođač je Porsche, koji je prvi konstruirao i upotrebio u svojim automobilima pri kraju 2. svjetskog rata ( 1946. godine ). Osnovni dijelovi motora Osnovni dijelovi motora su: cilindar, klip, ojnica, koljenasto vratilo, ventili, blok motora, križna glava (brodski motori). Cilindar  Cilindar je prostor u bloku motora u kojem se odvija čitav proces dvotaktnih odnosno četverotaktnih motora. Cilindar je obložen cilindarskom košuljicom te provrtima za usis i ispuh. Klip  Klip je dio motora koji oslobođenu energiju ekspanzije prenosi na ojnicu i koljenasto vratilo kod manjih motora, dok kod brodskih motora klip energiju prenosi na struk klipa koji je križnom glavom spojen na ojnicu, a ona je spojena na koljenasto vratilo. Ventili  Ventili se obično nalaze na gornjem dijelu bloka motora. Najčešća je izvedba od po dva ventila po cilindru, dakle jedan usisni i jedan ispušni. U novijih vozila benzinskog motora pojavljuje se izvedba od četiri ventila po cilindru: dva usisna i dva ispušna. Rijetko se pojavljuje i izvedba s tri ventila po cilindru. Kod takve izvedbe jedan je usisni ventil, a dva su ispušna. Ventili su pogonjeni bregastim vratilom koje je zupčastim remenom spojeno na koljenasto vratilo motora. Bregasto vratilo mora biti usklađeno s koljenastim vratilom zbog vremena otvaranja i zatvaranja ventila da klip ne udari o ventile dok se giba u cilindru. Koljenasto vratilo  Koljensto vratilo ili radilica služi da pravocrtno gibanje klipa pretvori u rotirajuće gibanje, te da energiju koju je klip predao ojnci, a potom ojnica koljenastom vratilu, prenese na kotače kod vozila, odnosno na međuosovinu koja je spojena na osovinu brodskog vijka na čijem vanjskom kraju se nalazi brodski vijak. Ojnica  Ojnica je spojni element između klipa i koljenastog vratila kod malih motora, odnosno između križne glave motora i koljenastog vratila kod velikih brodskih motora. Blok Motora  Blok motora služi kao kučište za koljenasto vratilo i ojnicu, odnosno križnu glavu kod velikih brodskih motora.Koljenasto vratilo leži u ležajima na stijenkama bloka motora, povezano je s ojnicama preko svojih koljena (križnom glavom), a cijeli prostor bloka motora je natopljen uljem radi podmazivanja (hlađenja).Pojednostavljeno možemo reći da je blok motora dio između cilindara i kartera (posude ulja). Križna glava Kod velikih brodskih motora ne koriste se ojnice već križna glava.Križna glava omogućuje klipu što veći hod, kod brodskih motora on može biti (hod klipa) i po par metara. Možemo reći da križna glava služi kao poluga za promijenu gibanja iz vertikalnog u horizontalno gibanje. 
|
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
