|
|
|
Motor - tipovi i princip rada |
|
|
|
Autor: Beeblebrox
|
|
Tuesday, 19 June 2007 |
Motor je naprava koja pretvara:
- električnu energiju u
kretanje (elektromotor) - njegova suprotnost je generator koji pretvara
kretanje (kinetičku energiju) u električnu energiju - primjeri
korištenja su lokomotive vlakova, tramvaji, trolejbusi, električni
automobili
- toplinsku energiju (energiju izgaranja) u kretanje
Kako
je za izgaranje potreban kisik, postoji podjela na pogone s
atmosferskim priljevom kisika i one koji izgaraju obogaćeno gorivo
(raketni pogon).
Motori s atmosferskim priljevom pak mogu biti:
- s unutarnjim izgaranjem
- mlazni
Motori s unutarnjim izgaranjem
Motori
s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom
prostoru koji služi i za pretvaranje toplinske energije u mehanički rad.
Podjela
Motori
sa unutarnjim izgaranjem dijele se na sporohodne, srednjehodne i
brzohodne motore. Daljnja podijela motora je prema vrsti goriva, a to
su benzinski (Otto-motor) i na dizelski motor. Zadnja podjela motora je
prema taktnosti, dakle na dvotaktne i četverotaktne motore. Većina
brodskih motora snage preko 8 000 kW jesu dvotaktni sporohodni. Njihova
brzina vrtnje ne prelazi 130 okretaja/min. Takvi motori kao pogonsko
gorivo koriste teško ulje viskoznosti oko 380 cSt. Ovaj tip motora
koristi se za prekooceanske tankere te bulk-carriere(eng.) velike
nosivosti. Srednjehodni motori također se koriste kod brodova srednjih
nosivosti i brzinama oko 20 čvorova. Njihovo pogonsko gorivo je
dizelsko ulje oni su također dvotaktni. Brzohodni motori koriste se kod
brzih plovila bez reduktora na osovinskom vodu koji mogu biti i
dvotaktni i četverotaktni, te svim cestovnim vozilima od kojih su svi
četverotaktni. Njihovo pogonsko gorivo može biti benzin ili dizel. Po
konstrukciji motori s unutarnjim izgaranjem mogu biti:
- Redni motori
- V-motori
- Bokser motori
Princip rada
Princip rada dvotaktnih motora
Princip rada dvotaktnog motora je jednostavan. Dvotaktni motor ima
dva takta, prvi takt sadrži usis i komprimiranje zraka, dok je drugi
takt radni, odnosno sadrži ekspanziju i ispuh. Kretanjem klipa iz donje
mrtve točke (u daljnjem tekstu DMT) započinje prvi takt. Na donjem
dijelu košuljice cilindra nalaze se usisni kanali za usisavanje svježeg
zraka kojeg potiskuje puhalo. Prolaskom klipa iznad usisnih kanala
prestaje dotok svježeg zraka i počinje komprimiranje zraka. Klip se
kreće ka gornjoj mrtvoj točki (u daljnjem tekstu GMT). Kada klip stigne
u GMT započinje radni takt. Međutim, ubrizgavanje goriva započinje
nekoliko stupnjeva prije GMT. Ubrizgavanjem goriva u prostor cilindra, pali ga sviječica. Gorivo se ubrizgava pod tlakom . Nakon ekspanzije klip kreće prema DMT i okreće koljenasto vratilo
na koje je spojen preko križne glave i ojnice. Ispuh počinje kada klip
svojim gibanjem prema DMT otvori ispušne kanale na košuljici cilindra,
koji su smješteni iznad usisnih kanala tako da većina izgorene smjese
izađe izvan prostora cilindra, tako da kad klip otvori usisne kanale
svježi zrak pomogne ispiranju cilindra od izgorene smjese. Dolaskom
klipa u DMT završava radni takt i započinje prvi.
Princip rada četverotaktnih motora
Princip rada četverotaktnih motora je malo složeniji od rada
dvotaktnog motora. Četverotaktni motor ima četiri takta. Prvi takt je
usis smjese. Kretnjom klipa iz GMT prema DMT otvara se usisni ventil
koji se zatvara nešto prije dolaska kilpa u DMT. Slijedi drugi takt ili
komprimiranje smjese. Kretnjom klipa iz DMT prema GMT klip komprimira
smjesu koja se upaljuje nekoliko stupnjeva prije GMT. Kod benzinskih
motora svjećica upaljuje smjesu zraka i benzina, a kod dizel motora
gorivo se ubrizgava u cilindar i ono se samozapaljuje. Treći takt je
radni takt. Klip se giba iz GMT prema DMT eksplozijom nastalom
zapaljivanjem smjese. Nešto prije DMT otvara se ispušni ventil i klip
svojim gibanjem prema GMT istiskuje izgornu smjesu izvan cilindra.
Nešto prije GMT otvara se usisni ventil koji dodatno pospješuje
ispiranje cilindra. Dolaskom klipa u GMT zatvara se ispušni ventil i
završava ispušni takt, te proces počinje ispočetka.
Redni motori
Redni motori su motori s unutarnjim izgaranjem u kojima su dva ili više cilindara (najčešće 4) postavljeni u jednom redu.
V-motor
-6,8,10
ili 12 cilindara (paran broj cilindara od 6 naviše) Postavljaju se pod
kutom od 90 stupnjeva čime se štedi na veličini motora.
Bokser motor
Bokser-motor
je motor s unutarnjim izgaranjem kod kojeg su cilindri smješteni jedan
nasuprot drugome u jednoj horizonalnoj ravnini (pod kutem od 180°).
Obično imaju paran broj cilindara: 2,4 ili 6. Prvi i najpoznatiji
proizvođač je Porsche, koji je prvi konstruirao i upotrebio u svojim
automobilima pri kraju 2. svjetskog rata ( 1946. godine ).
Osnovni dijelovi motora
Osnovni dijelovi motora su: cilindar, klip, ojnica, koljenasto vratilo, ventili, blok motora, križna glava (brodski motori).
Cilindar
Cilindar
je prostor u bloku motora u kojem se odvija čitav proces dvotaktnih
odnosno četverotaktnih motora. Cilindar je obložen cilindarskom
košuljicom te provrtima za usis i ispuh.
Klip
Klip
je dio motora koji oslobođenu energiju ekspanzije prenosi na ojnicu i
koljenasto vratilo kod manjih motora, dok kod brodskih motora klip
energiju prenosi na struk klipa koji je križnom glavom spojen na
ojnicu, a ona je spojena na koljenasto vratilo.
Ventili
Ventili
se obično nalaze na gornjem dijelu bloka motora. Najčešća je izvedba od
po dva ventila po cilindru, dakle jedan usisni i jedan ispušni. U
novijih vozila benzinskog motora pojavljuje se izvedba od četiri
ventila po cilindru: dva usisna i dva ispušna. Rijetko se pojavljuje i
izvedba s tri ventila po cilindru. Kod takve izvedbe jedan je usisni
ventil, a dva su ispušna. Ventili su pogonjeni bregastim vratilom koje
je zupčastim remenom spojeno na koljenasto vratilo motora. Bregasto
vratilo mora biti usklađeno s koljenastim vratilom zbog vremena
otvaranja i zatvaranja ventila da klip ne udari o ventile dok se giba u
cilindru.
Koljenasto vratilo
Koljensto
vratilo ili radilica služi da pravocrtno gibanje klipa pretvori u
rotirajuće gibanje, te da energiju koju je klip predao ojnci, a potom
ojnica koljenastom vratilu, prenese na kotače kod vozila, odnosno na
međuosovinu koja je spojena na osovinu brodskog vijka na čijem vanjskom
kraju se nalazi brodski vijak.
Ojnica
Ojnica
je spojni element između klipa i koljenastog vratila kod malih motora,
odnosno između križne glave motora i koljenastog vratila kod velikih
brodskih motora.
Blok Motora
Blok
motora služi kao kučište za koljenasto vratilo i ojnicu, odnosno križnu
glavu kod velikih brodskih motora.Koljenasto vratilo leži u ležajima na
stijenkama bloka motora, povezano je s ojnicama preko svojih koljena
(križnom glavom), a cijeli prostor bloka motora je natopljen uljem radi
podmazivanja (hlađenja).Pojednostavljeno možemo reći da je blok motora
dio između cilindara i kartera (posude ulja).
Križna glava
Kod
velikih brodskih motora ne koriste se ojnice već križna glava.Križna
glava omogućuje klipu što veći hod, kod brodskih motora on može biti
(hod klipa) i po par metara. Možemo reći da križna glava služi kao
poluga za promijenu gibanja iz vertikalnog u horizontalno gibanje.
Only registered users can write comments.
Please login or register. |
|
Budite u tijeku sa novostima!
|
|
|
|
|
