desno je radna kabina glavnog radara S-600 u koju se ulazi iz tunela na prethodnoj fotki
desno je manji plato visinskog radara Marconi S613, a iza veči plato glavnog radara koji je imao kupolu promjera 18m. Ispod svakog radara se nalazila kabina sa uređajima.
postolje radara S-613
i postolje glavnog S-600
pogled na Željavu i trokut koji čine piste 1,3,4 stajanke 2i 3 te jedan manji dio dio piste broj 2 koja ide prema Bihaću.
zapuh snijega ispred objekta
Kada smo se nagledali Gole Plješevice odlušismo se spustiti malo prizemnije i pogledati vojnu zrakoplovnu bazu Željava i njen podzemni dio Klek. A što je u biti Željava? To je najveći vojni projekt ondašnje JNA kodnog imena '' Objekt 505'' koji se započeo graditi 1959, a završen je 1965 mada ima podataka i kasnije jer da nije u potpunosti bio gotov. Objekat Klek imao je tri glavne i jednu pomočnu galeriju u dužini od 350, 400 i 500m visine 8 i širine 20 metara. Sve je to projektirano da izdrži udar atomske bombe do jačine od 20kilo tona jačine kakva je bačena Hirošimu i Nagasaki. Da bi se postigla takva zaštita na ulazu u svaki tunel postavljane su polukružne blende na svodu tunela koje su imale ulogu da smanje tlak zraka na prihvatljivu razinu od 3 bara kako ne bi trpila vrata koja su bila debela 1 (jedan) metar i teška 100 (sto) tona. Baza je mogla da primi 60 migova 21 ali za vrijeme Domovinskog rata ih je prema nekim podacima bilo puno više. Baza se snadbjevala gorivom iz baze na brdu Pokoj udaljenom 20km. Baza je napuštena tijekom 92. godine, a minirana 16. svibnja 1992. na netu se vrti podatak da je baza u vrijeme nastajanja koštala od 4-8 milijardi $ što je u ono vrijeme bilo dostatno za izgradnju oko 1000 km autoputa sa četiri trake, a sve je to otišlo u dim za puno manje novaca i puno manje vremena iliti točnije 57 tona trotila.
fotografija skinuta sa neta na kojoj se dobro vidi položaj Željave u odnosu na RP Gola Plješivica kao i raspored pista, stajanki i ulaza u tunele.
