| Sustav ubrizgavanja goriva |
| Lukas | |
na motorima tzv. injection Kako radi sustav ubrizgavanja goriva Da bi smo zadovoljili zakone o učinkovitosti goriva i manje zagađivali našu atmosferu, gorivni sustavi na modernim motorima su se promjenili u zadnjih par godina. Sada bi mogli malo opisati kako gorivo dolazi do motora u cilindre, što znači pojam multi-point fuel injection i throttle body fuel injection. Da bi smo dostigli zahtjeve niskih emisija štetnih plinova, katalizatori su ušli u uporabu. Međutim, da bi katalizatori dabro radili svoj posao, omjer goriva i zraka treba biti točno u određenom omjeru da bi smo postigli efekt kada nam katalizator dolazi do izražaja. To je onaj magični omjer 14,7:1 znači 14,7 kg zraka nasuprot 1 kg goriva da bi smjesa bila idealna. Tu su svoju ulogu pronašle i tzv. lambda sonde tj. senzori kisika u ispuhu. Lambda sonda kontrolira tj. mjeri količinu kisika u ispuhu i šalje taj podatak glavnoj centralnoj jedinici koja pomoću toga kontrolira koliku količinu goriva će ubrizgati u cilindar. Kada motor počne prihvaćati informacju od lambda sonde onda motor radi u closed loop režimu rada. Dok je motor hladan, radi u režimu open loop tj. ne prihvaća podatke lamdba sonde nego radi po tvorničkim postavkama tzv.choke na karburatorima. U tom preciznom omjeru goriva i zraka karburatori nisu mogli zadovoljiti normu stoga je i krenula inicijativa za promjenom sustava napajanja gorivom. Čak su u početku preobrazbe izbačeni neki sustavi kao monopolni električni karburatori koji su još bili i kompliciraniji od standardnih mehaničkih, ali se brzo odustalo od toga. Da ne pišemo puno o povijesti stiglo se i sekvencijalno ubrizgavanja goriva tzv. MPI, EFI, MPFI itd. Tu se govori osustavu gdje je pred svaki usisni kanal ispred svakog cilindra postavljena jedna elektronski kontrolirana brizgaljka goriva koja točno određenim intervalom i tlakom obrizgava gorivo u cilindar. Sustav se sastoji od: -gorivne pumpe smještene u rezervoaru -senzora koji kontroliraju tempraturu, protok i tlak zraka -senzora koji kontrolira kut bregastog vratila -lambda sonde -kontrolne jedinice (ECU) -senzora temperature rashladne tekučine motora -senzor otklona usisanog leptira -senzor broja okretaja motora -sensora napona el. mreže KAKO SUSTAV RADI? Ručica snage motora nam je spojena mehaničkim putem na usisni leptir na uvodniku zraka na kojem nam se nalazi i senzor otklona usisnog leptira (Throttle Position Sensor). Što znači da sa ručicom snage otvaramo usis zraka i ništa više.  S obzirom da nam više zraka počinje ulaziti u motor, ECU nam dobiva podatke kolika nam je masa zraka počela protjecati kroz uvodnik zraka, kolika mu je temperatura, s time i gustoća, koliko je otvoren leptir usisa, u kojem je položaju bregasto vratilo, s time na kojem je cilindru red na usis i sukladno tomu ECU nam proračuna koliko će držati otvorenim određenu brizgaljku goriva. Znači, ECU zna koje su vrijednosti konstante,a koje su variabilne i za te variabilne dobiva podatke. Prva reakcija nam je na TPS-u jer ukoliko bi samo zrak ušao u cilindar bez točne količine goriva, motor bi trokirao. MAF (Mass air flow sensor) nam služi za fino podešavanje točne količine ubrizganog goriva tj. on pomaže ECU da točno odredi koliko goriva treba motoru. GORIVNA BRIZGALJKA (INJEKTOR) Injektor je električno kontrolirani ventil koji sadrži u sebi elektro magnet koji, kada ga uključimo, podiže iglu ventila i ispušta gorivo. Injektor je smješten u sabirnik goriva (fuel rail) koji je konstantno pod tlakom. Tlak goriva nam omogućava gorivna pumpa smještena u rezervoaru goriva. S obzirom da nam je sustav pod tlakom dovoljno je da imamo fine difuzore na ventilu koji će se otvoriti u datom trenutku da iz njega počne izlaziti fina maglica goriva. Brizgaljka injektora je napravljena baš tako precizno da atomizira gorivo u finu mglicu. Količina goriva koju će nam injektor ubrizgati u motor određena je tlakom goriva i širinom pulsa koji će držati injektor otvorenim. Dužinu pulsa nam određuje ECU po dobivenim parametrima od svih senzora. Algoritmi po kojemu ECU upravlja motorom su prilično komplicirani, ali postoji da bi motor zadovoljio ekološke standarde koji danas postoje barem 100000km. Da bi smo lakše vidjeli kako i o čemu nam širina pulsa zavisi, dati ćemo primjer formule koja će nam pokazati kako ECU računa širinu pulsa. Širina pulsa= (Bazna širina pulsa) x (faktor A) x (faktor B) Da bi mogla izračunati dužinu pulsa, ECU prvo gleda baznu širinu pulsa u tablici koja joj je zapisana. Bazna širina pulsa je funkcija okretaja motora i opterećenja(koji se izračunava tlaka u usisu (MAF). Recimo da je brzina okretaja motora 2000 o/min i opterećenje je 4. Vidjet ćemo da je broj u tablici koji se križa s ovim brojevima 8 milisekundi RPM Load 1 2 3 4 5 1,000 1 2 3 4 5 2,000 2 4 6 8 10 3,000 3 6 9 12 15 4,000 4 8 12 16 20 U slijdećem primjeru, A i B su parametri koji nam dolaze od senzora. Recimo da je A temperatura rashladne tekućine, a B je količina kisika (lambda). Ako je temperatura rashladne tekučine jednaka 100 i razina kisika jednaka 3, tablica nam kaže da su faktor A = 0.8 i faktor B = 1.0. A Factor A B Factor B 0 1.2 0 1.0 25 1.1 1 1.0 50 1.0 2 1.0 75 0.9 3 1.0 100 0.8 4 0.75 S obzirom da znamo da je bazna širina pulsa funkcija opterećenja i broja okretaja motora, a da je širina pulsa=(bazna širina pulsa) x (faktor A) x (faktor B), konačna širina pulsa u našem primjeru će biti : 8 x 0.8 x 1.0 = 6.4 milisekund Iz ovoga primjera, možemo vidjeti kako kontrolni sustav (ECU) radi neprekidna podešavanja unutar sustava. Ovisno o tome da li je bogata ili siromašna smjesa plinova u motoru, ECU će je obogatiti ili osiromašiti, zavisno o stanju. Svaki sustav tj. motor ima svoju tabelu po kojoj računa te kontrolna jedinica može preračunavati i nekoliko stotina kalkulacija u sekundi da bi zadovoljila tvornički podešene parametre. Naravno, o ispravnosti motora nam zavise i ostale komponente kao npr. katalizator. Ako je smjesa uvijek poremećena zbog nekog razloga ili kvara, trajnost katalizatora će biti uvelike smanjena. 
|
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
Comments
RSS feed for comments to this post